BIH ima pravo na deo CG obale
Trebinje -- Episkop zahumsko-hercegovački Grigorije smatra da BiH ima legitimno pravo da od Crne Gore traži povraćaj dela Jadranske obale kod Sutorine.
On je pozvao najviše predstavnike vlasti u BiH i Republici Srpskoj da se bore za svoju teritoriju. "Dosta je bilo inertnosti i ravnodušnosti o tom pitanju i od BiH, pa i od Republike Srpske, i taj problem treba što skorije rešiti da bismo dobili izlaz na more - u suprotnom to ne bi bilo u duhu dobrosusedskih odnosa", ocenio je vladika Grigorije.
Vladika smatra da je opštepoznato da ne postoji nijedno zaleđe tako blizu mora, a da nema i izlaz na more, zbog čega je, smatra, prirodno da BiH traži izlaz na more i na to ima legitimno pravo.
"Naravno da to neće činiti svađom, već pravnim poretkom", istakao je vladika zahumsko-hercegovački, napomenuvši da je taj prostor i deo Eparhije zahumsko-hercegovačke i primorske.
Prema njegovim rečima, prvenstveno treba ispitati kako je došlo do toga da se izlaz na Jadransko more kod Sutorine prisvoji i oduzme.
Vladika Grigorije je podsetio da su sve nove granice stvorene po AVNOJ-u, osim u ovom slučaju, jer bi BiH po AVNOJ-u imala izlaz na more.
Episkop Grigorije kaže da je, kako se priča, takva sutuacija stvorena u telefonskom razgoru dvojice funkcionera bivše SFRJ, kada je dogovoreno da prostor Sutorine pripadne Crnoj Gori.
"Sve i da nije bilo šta je bilo i da nije naše kako i jeste, opet bismo mogli da postavimo pitanje izlaska na more, jer to nije stvar nekog našeg hira, već međunarodnog prava", istakao je vladika Grigorije.
Episkop zahumsko-hercegovački i primorski Grigorije je još pre četiri godine uputio pismo najvišim predstavnicima vlasti BiH i Republike Srpske u kojem ih poziva da upotrebe svoja ovlašćenja i zvanično pokrenu pitanje uključivanja BiH u arbitražu o delu Jadranske obale, koja joj je oduzeta.
Episkop Grigorije je tada napisao da u tom procesu učestvuju Hrvatska i Crna Gora, dok je BiH nepravedno isključena.
"Ako je SFRJ rasformirana prema granicama nacrtanim u Jajcu 1943. godine, zar nije normalno zahtevati da se razgraničenje između Hrvatske, Crne Gore i BiH provede prema tim granicama? Time bi se ispravila ne samo politička, nego i istorijska nepravda koja nas je udaljila sa obale kojoj, po svim specifičnostima, pripadamo", naveo je, između ostalog, vladika Grigorije, prenela je Srna.
Prema avnojskim granicama, sedam kilometara obale na području gde se reka Sutorina uliva u Topaljsku uvalu pripada Republici Srpskoj, odnosno BiH.
BiH je pre više godina oduzet sedam kilometara dug izlaz na Jadransko more kod Sutorine u Bokokotorskom zalivu, područje koje danas pripada Crnoj Gori. Sutorina je naselje u opštini Herceg Novi, u Crnoj Gori.
Nakon raspada Jugoslavije, naselje Sutorina i okolna teritorija, koja uključuje izlaz na Jadransko more u dužini obale od sedam kilometara na severnom delu zaliva Boke Kotorske, gde se uliva reka Sutorina, u sporu je između BiH i Crne Gore.
Bivši rektor Univerziteta u Sarajevu Jusuf Mulić nedavno je izjavio da je došao do pisanih materijala u kojima se navodi da je područje Sutorine od 1382. godine do 1936. godine bilo u sastavu Trebinjskog sreza, kada je, uredbom tadašnjeg ministra policije Kraljevine Jugoslavije, područje Sutorine i Kruševice izdvojeno iz Trebinjskog i pripojeno Kotorskom srezu, u sastavu tadašnje Zetske banovine, zbog čega je istorijsko pravo BiH na ovo područje neporecivo.
Izvor: b92.net
Nema komentara:
Objavi komentar